Već nekoliko godina unazad, a najčešće u vreme kada kreću rezervacije letovanja, počinje da se polemiše i o povećanju cena smeštaja u Grčkoj kao i razlozima za to: da li su poskupljenja smeštaja realna, da li cene prate kvalitet ili je kako neki kažu u pitanju samo velika pohlepa onih koji žele da zarade na turistima?
Hajde da vidimo da li je zaista u pitanju pohlepa ili ipak nužno zlo koje najmanje dobrog donosi upravo onima koji žive od turizma u Grčkoj.
Šta kažu vlasnici smeštaja na Halkidikiju
Upoređujući cene smeštaja ove i prethodne godine, činjenice zaista pokazuju da je jedan broj objekata podigao cene u odnosu na prošlo leto, jedan broj je podigao cene samo u jednom periodu sezone (npr. samo u avgustu), a ostali su zadržali cene na nivou prošlogodišnjih. Oni koji su zadržali stare cene su uglavnom prošle godine (nakon povećanja PDV-a u junu 2016.) već podigli cene, a drugi koji su ih povećali ove godine - prošle ih nisu menjali poslujući sa manjom zaradom.
Treba dodati da većina vlasnika manjih objekata u Grčkoj nema prihode tokom cele godine već samo tokom letnjih meseci, pa tako ono što zarade leti služi za pokrivanje životnih troškova tokom zime.
Pokušavajući da saznamo šta je tačno prethodilo ovim poskupljenjima i da li su ona bila neophodna, razgovarali smo sa vlasnicima smeštaja na Sitoniji i Kasandri - delovima Grčke u kojima letuje najveći broj naših turista.
U junu 2016. godine kada je porez za određene turističko-ugostiteljske usluge povećan sa 6.5% na 13%, a za druge sa 23% na 24%, lančano je poskupela većina proizvoda i usluga koje su usko povezane sa delatnošću u turizmu. Osim što je povećan osnovni porez koji svi vlasnici objekata moraju da plaćaju kvartalno ili godišnje, nezavisno od broja gostiju, povećana je takođe i cena struje, vode, hrane, nafte za grejanje vode, sredstava za čišćenje, usluge čistačica, usluge pranja posteljine... Dok se pre ovog povećanja usluga pranja po jednom kompletu posteljine plaćala 2.5€, sada se plaća 4€.
Vlasnica studija i apartmana, Ivana Živković Caldis, koja na Sitoniji posluje već 14 godina, nam je rekla:
"Nama su cene smeštaja usklađene sa inflacijom, ali nam je zarada sve manja, jer nam država svake godine uzima sve više. Primera radi mi smo u 2015. zaradili 120.000 € za 55 studija i apartmana, a državi smo dali 42.000€. Prošle godine zaradili smo 121.800€ (1.800€ više nego prethodne), ali nam je država kroz poreze i namete 2016. uzela 78.000€.
Kada smo platili struju, vodu, naftu, dve čistačice i njihove doprinose, kvarove i uračunali kupovinu svakodnevnih stvari (toalet papir, sijalice, sredstva za čišćenje...), krečenje pre sezone, ostalo nam je malo manje od 10.000€ čisto. Faktički zaista nedovoljno da u Grčkoj porodica sa decom preživi zimu iako smo radili od maja do kraja oktobra."
Svi vlasnici manjih objekata na Halkidikiju se slažu u jednom, a to je da nikada nije bilo teže poslovati u turizmu. Dok nekolicina naših turista usled nedovoljne obaveštenosti smatra da je u pitanju isključivo pohlepa i podizanje cena zbog velike potražnje, Ivana Caldis dodaje:
"Najteže mi je kad pročitam da kažu za nas da smo pohlepni, ali je teško sve ovo objasniti običnom turisti, posebno onima koji misle da su cene podignute samo zbog velike potražnje. To je najmanji razlog."
Bogaćenje na turistima ili ipak nešto drugo
Uzimajući u obzir ekonomsku situaciju ove zemlje, a posebno objekata na destinacijama gde većina naših turista letuje i gde se po nekom nepisanom pravilu očekuje da cene smeštaja budu niske i prilagodljive našem džepu, svesni smo da u turističkom sektoru Grčke odavno ne cvetaju ruže i da se u ovom poslu mali iznajmljivači ne mogu obogatiti.
Kada se nađete sledeće godine na grčkom moru osvrnite se i obratite pažnju na to da li vlasnik kuće u kojoj letujete ima luksuzna kola ili svog vozača, da li nosi firmiranu garderobu, da li ima desetoro zaposlenih pomoćnika ili ga možda u najbližoj marini čeka "besna" jahta.
Mi ipak verujemo da ćete pre videti skromnog, gostoljubivog domaćina uz kog radi i pomaže većina članova porodice, koji od početka do kraja svake sezone brine o tome kako će mu leto proći, da li će imati rezervacija, da li će imati otkaza ili nezadovoljnih gostiju, da li će ponovo biti štrajkova, da li će biti naleta imigranata koji će smanjiti priliv turista, da li će sa ovogodišnjom zaradom uspeti da preživi zimu.
Oni koji su imali više sreće, u zimskim mesecima sebe uspevaju da časte i odlaze na zasluženi najčešće 10-dnevni odmor u neku od evropskih zemalja, a oni sa manje sreće, manje mogućnosti i više članova porodice koju treba izdržavati, sele se u Solun i nastavljaju da rade drugi posao tokom zimskog perioda.
Novi veći nameti u 2018. za vlasnike smeštaja u Grčkoj
Za sezonu 2018. vlasnike smeštaja u Grčkoj očekuju nove muke koje im donosi nov zakon o klasifikaciji smeštaja. Po ovom novom zakonu svaki objekat će morati da prođe rigorozne kontrole kvaliteta i opremljenosti smeštajnih jedinica i na osnovu toga biti rangiran po broju "ključeva" (kao što su zvezdice za hotele).
Međutim objekte sa više "ključeva" očekuje i veće plaćanje poreza pa se već sada pretpostavlja da će se iznajmljivači truditi da ne pređu tu granicu. Kako će ovaj zakon uticati na vlasnike smeštaja i turiste u sezoni 2018. ostaje nam tek da vidimo.