Proslava Vaskrsa na Krfu: Ceremonija koja ostaje dugo u sećanju
09/04/2019 Tekst ažuriran 22/04/2022 Iskustva 1

Vaskrs (Uskrs) se širom cele Grčke obeležava veoma svečano, ali mnogi kažu da je najlepši na Krfu gde je običaj bacanje čuvenih Botidona kroz prozore - keramičkih ćupova napunjenih vodom.


Kao najveći, najznačajniji i najradosniji hrišćanski praznik, Vaskrs se u čitavoj Grčkoj obeležava sa izuzetnim poštovanjem, a najsvečanija proslava koja svake godine privlači desetine hiljada posetilaca, odvija se na ostrvu Krf.


Ceremonija uvek počinje na praznik Cveti, nedelju dana pre Vaskrsa. Tada se održava povorka Svetog Spiridona kako bi se proslavila tradicija i izrazila zahvalnost svecu koji je oslobodio ostrvo od širenja smrtonosne kuge koja je pogodila Krf 1629. godine. Svi lokalni bendovi tj. orkestri učestvuju u događaju, a uveče Filharmonijsko društvo “Mantzaros” održava svečani koncert u Gradskom pozorištu.


Ponedeljkom pre Vaskrsa stanovništvo uglavnom odlazi u kupovinu kako bi se pripremili za predstojeći praznik. Fenjeri u gradu, kao i krst Stare tvrđave su osvetljeni ljubičastom bojom. U utorak se peva himna Kasssianisa, a uveče se organizuje muzičko veče na temu “Od golgote do vaskrsenja” u peristilu Gradske palate. Sredom gradski hor održava koncert na kom izvodi crkvene himne u Gradskom pozorištu.


Na Veliki Četvrtak zvonjenje prvog zvona označava da je vreme da se uskršnja jaja oboje u crveno.
 

U svim crkvama se održava Služba Svetog Stradanja, a u rimkatoličkoj katedrali Duomo postoji običaj da se zapali dvanaest sveća, od kojih se po jedna sklanja nakon čitanja svakog od 12 jevanđelja. Uprkos razlikama u kalendaru, katolička crkva na Krfu učestvuje u svim događajima pravoslavne crkve i slavi praznike zajedno, da zajednice ne bi bile podeljene.


Na Veliki Petak stanovnike budi zvono. Mlade devojke ukrašavaju epitafe koji se nose u povorkama, prateći određene rituale. Povorke koje izlaze iz svake crkve se na kraju susreću u centru grada. Prva povorka izlazi iz crkve Panagia Spileotissana na Novoj tvrđavi, sa epitafom hrama Pantokrator, a zatim je svi ostali prate. Poslednji i najimpresivniji epitaf katedrale u Krfu, Mitropolis, pojavljuje se u 22h u pratnji filharmonijskog orkestra, a svetla na trgu postaju ljubičaste boje, u znak žalosti. 


Hor i hiljade posetilaca drže visoko upaljene sveće i povorka se iz katedrala penje zidinama ulice Arseniou, prolazi kapiju palate i dolazi do Esplanade i zatim do istorijskog centra grada. Tri glavna orkestra grada sve vreme idu uporedo, jedan svirajući “Adagio” od Albinonija, drugi “Marcia Funebre” od Verdija, a treći “Elegia Funebre” i "Posmrtni marš" od Šopena.
 



Događaji Velike Subote počinju u 6h u crkvi Bogorodice stranaca (Panagia Kseni), kada dolazi do veštački izazvanog zemljotresa koji bi trebalo da predstavlja zemljotres koji se dogodio nakon Hristovog vaskrsenja. Lokalni orkestri sviraju pogrebne melodije. U 11h se celokupna atmosfera menja, zbog proglašenja prvog Vaskrsenja, i tada počinje lepota ove ceremonije. Ljudi jedni drugima govore “Hristos Anesti” (Hristos Vaskrse), a odgovor je “Alithos Anesti” (Vaistinu Vaskrse). 
 

Običaj koji i meštani i posetioci jedva čekaju je bacanje glinenih ćupova (Botidona) sa balkona, uz istovremenu glasnu zvonjavu zvona i radosnih zvukova orkestra koji marširaju kroz grad. Ne zna se sa sigurnošću odakle potiče ovaj interesantan običaj. Prema jednoj teoriji stanovnici veruju da se na taj način teraju zli duhovi sa ostrva, a prema drugoj, još u drevnoj Grčkoj su ljudi bacali svoje stare ćupove u aprilu, kako bi nove popunili svežim voćem slaveći početak poljoprivredne sezone. Meštani Krfa su ovaj običaj usvojili i on svake godine traje sve duže i sve je glasniji. 


Nakon toga se odvija običaj “Mastela” u mestu Pinia gde se nalazio stari trgovački centar grada. Ovde se par nedelja pre Vaskrsa postavlja velika otvorena bačva (“Mastela”) napunjena vodom, ukrašena palmama i lovorom, i običaj je da svako ko prolazi pored nje mora u nju ubaciti novčić za sreću. Nakon zvona povodom prvog Vaskrsenja, jedan Piniadori (stanovnik Pinije) je morao da uhvati nekog i da ga ubaci u bačvu. Kao nadoknadu ta osoba bi dobila sve novčiće sa dna bureta.


Od 23h do ponoći se odvija najspektakularnija misa kojom se slavi Hristovo vaskrsnuće na pozornici Gornje Esplanade u gradu Krfu, a takođe i sva ostala mesta na ostrvu imaju svoje ceremonije. Na trgu se nalazi više hiljada ljudi, a kada biskup zapeva “Vaskrsli Hrist” nebom se prolamaju vatrometi. Proslava se nastavlja do kasno u noć, sa specijalitetima kao što je supa “Tsilichourda”, uskršnja torta “Fogatsa” i uz obilje vina.


Vaskršnja nedelja se provodi sa porodicom i obeležava se svečanim ručkom. Nekada se uskršnji ručak sastojao od supe od jaja i limuna (“Avgolemono”) i dve-tri vrste mesa, a jagnje se peklo na drugi dan Vaskrsa, ali danas se uglavnom peče prvog dana, na velikom ražnju. U nedelju popodne se odvijaju različite proslave praćene povorkama ikona i relikvija na različitim delovima ostrva, tako da su tradicionalna sela na Krfu najbolja mesta za uživanje u svečanostima na Vaskršnju nedelju.


Ukoliko želite da ovogodišnje praznike za Vaskrs provedete na Krfu, našu preporuku za smeštaj na Krfu pogledajte OVDE.

Napiši komentar
3599 Svetlana Todoric   02/05/2021
Prvi put cujem ,da na Krfu ima katolika.


Najčitaniji tekstovi na našem sajtu