Zašto kažemo Solun, a ne Thessaloniki
22/11/2016 Tekst ažuriran 28/08/2018 Iskustva 3

Već duži niz godina na našoj Facebook stranici se trudimo da odgovorimo na razna pitanja, pružimo raznorazne i proverene informacije ili pomognemo posetiocima savetima i preporukama. Pitanja su raznolika i uglavnom ih uspešno savladavamo.

Međutim postoje neka pitanja koje ne volimo da nam postave i zbog kojih se osećamo ponekad nelagodno, a to su: "Zašto kažete Solun, a ne Thessaloniki" i "Zašto kažete Zejtinlik, a ne Srpsko vojničko groblje". 


"Zašto kažete Solun, a ne Thessaloniki"

U kratkim crtama ćemo objasniti onima koji to ne znaju, zašto nas to pitaju oni "koji nešto o tome znaju". 

Ako nekom Grku kažete Solun, on se neće naljutiti zbog toga, ali će vas zato često ispraviti i reći Thessaloniki. Lično smo se sa tom situacijom prvi put suočili još 90-ih godina kada smo počeli da vodimo turističke grupe u Solun i Atinu. 

Dođemo na granicu Evzoni, predamo policajcu pasoše putnika, a prvo što nas policajac pita na čistom srpskom je:

- "Gde putujete?". 
- "U Solun", odgovaramo takođe na srpskom. 

- "Neee Solun - Thessaloniiiki!" 
- "U redu, Thessaloniki", odgovaramo uz osmeh (i mislimo u sebi "Pa što nas ne pita na grčkom pa bismo ti odgovorili Thessaloniki").

Naravno svaki put posle toga koristili smo u govoru obavezno Thessaloniki umesto Soluna. Što je sigurno - sigurno je! Ipak imamo autobuse pune turista pa nije dobro nabasati u ranu zoru na nekog malo više nervoznog koji će za čas reći "Hajde, svi putnici napolje iz autobusa" i sve ostalo što vodi posle toga :)

Grad Thessaloniki poznat je na starogrčkom i kao Salonica (Saloniki), Selanik (u turskom), na starom aramunjskom kao Saruna i u slovenskim jezicima kao Solun. Da li Grke samo ljuti to prekrajanje izvornog imena ili možda greškom misle da reč Solun potiče direktno od Turaka, ni dan danas nam nije potpuno jasno, jer je po našem mišljenju turska reč Selanik ipak bliža imenu Salonika nego imenu Solun (Солѹнь).

Kada na Facebook stranicu postavimo objavu vezanu za Solun, nekada napišemo Solun, nekada Thessaloniki, a nekada i samo Salonica - da bi na neki način ugodili i onima kojima ovo ime iz nepotrebnog razloga "bode oči", kao i da bi ugodili i onim drugima koji Solun vole da zovu baš tako - Solun. Interesantna okolnost je ta da nas nikada Grk na stranici ne pita "Zašto kažete Solun?" već je to najčešće naš turista koji oseća odgovornost i potrebu da brani grčki narod .


"Zašto kažete Zejtinlik, a ne samo Srpsko vojničko groblje"

Zejtinlik vodi poreklo od turske reči "zejtin" ili "ulje", a Srpsko vojničko groblje nosi ime Zejtinlik još od 1916. godine. Pričaju se razne priče da se Grci ljute kad im kažete Zejtinlik, da se prave da ne znaju gde je, a prava istina i jeste da zaista mnogi taksisti i prolaznici ne znaju gde se ono nalazi, a mnogi nisu nikada ni čuli za njega, jer je ovo groblje ipak svetinja zemlje Srbije i njenih preminulih ratnika, a ne zemlje Grčke.

Pre nekih 25 godina nije se vodila polemika da li je dobro ili loše reći Zejtinlik, svi su govorili Zejtinlik i to nikome nije smetalo. Polemika je krenula tek od pre nekoliko godina kada su u ovo moderno vreme zaživele društvene mreže i kada se pojedincima nije dopala ova turska reč.

Zovite ga slobodno kako želite i kako ste naučili, bar vam mi to nećemo uzeti za zlo, jer nije ni na vama, a ni nama da uvodimo ili izbacujemo imena i reči koje u leksikonima i rečnicima postoje već sto godina.

Osim toga, Grci koriste mnogo turskih reči u svom jeziku, a za većinu njih ni ne znaju da su turske:

Grčki       Turski
Flytzani - Fincan (šolja)
Kav̱gas - Kavga (tuča)
Kaimaki - Kaymak (kajmak)
Tsanta - Canta (torba)
Ade vre - Hayda bre (hajde bre)
Aman! - Aman! (aman!)
Burekaki - Borek (burek)
Kalorifer - Kalorifer (kalorifer, grejalica)

I u našem jeziku se koristi čak preko 3.000 turcizama: jorgan, ortak, komšiluk, baksuzluk, kapija, odžak, sokak, kafana, kašika, čarapa, para, pekmez, kajmak, sarma, čardak, kapija, baksuz, komšija. Jedemo sarmu, burek, pilav, ćevapčiće, pijemo čaj, sladimo se baklavom, tulumbama. Na stolu nam je ćasa, džezva, fildžan, bakrač. A u kući sanduk, merdevine, ćilim, furuna. 

Ima li onda uopšte smisla da se vi i mi na stranici o turizmu bavimo ovim nazivima? 


"Zašto kažete Makedonija, a ne BJRM"

Treće i poslednje pitanje koje nam najteže pada i koje ne volimo da nam postave, je upravo i najveći razlog nastanka ovog teksta.

Pitanje "Zašto kažete Makedonija, a ne BJRM" je najčešće postavljeno zlonamerno i sa ciljem nacionalnog vređanja drugih učesnika diskusije. Ovo pitanje najčešće raspiruje dalju i vrlo neprijatnu raspravu između naših članova, a to je nešto što ne dozvoljavamo i po svaku cenu se trudimo da izbegnemo. I ponovo naglašavamo da nam to pitanje nikada ne postavi Grk već isključivo Srbin.

Rasli smo u vremenu kada je Jugoslavija bila jedna država, a Srbija i Makedonija njene republike. Kretali smo iz Srbije, prolazili kroz Makedoniju i dolazili na more u Grčku. Sve tri ih volimo i u svima imamo prijatelje. Kada pravite prijateljstva koja traju od malih nogu, ne pitate "Kaži mi odakle si da bih ti rekao hoćemo li se družiti". Nije vam bitno odakle je i da li mu se zemlja zove Makedonija ili BJRM, zar ne?
 

Dve zemlje koje volite i dva naroda koji su sa nama u velikim prijateljskim odnosima, nisu u dobroj već naprotiv, u prilično zategnutoj međunarodnoj situaciji već duži niz godina, a kada na stranici koja broji preko 100.000 članova imate još 50 različitih naroda - verujte nam da je jako težak posao ugoditi svima ma koliko to pokušavali i davali sve od sebe.

Članovi naše Facebook stranice za nas su pre svega ljudi i nije nam važna njihova država porekla, njihovo obrazovanje ili bilo šta slično. Pre svega ne želimo da na turističkoj stranici uplićemo političku situaciju bilo koje zemlje ili da vodimo rasprave o političkim temama, jer smatramo da ima dosta drugih stranica koje se upravo bave time, već želimo da ostanemo apolitični i okrenuti onome što i jeste naša svrha postojanja, a to je turizam u Grčkoj.

Uživajte svakodnevno u našim slikama i objavama, komentarišite sve ostalo na način na koji želite i koji vam odgovara, ali vas ljubazno molimo da ne uplićete u budućnosti političke teme i političke probleme zemalja koje, sigurni smo, ni mi ni vi nećemo rešiti.

Napiši komentar
2174 Martina Nikolić   29/03/2019
Sloveni su bili prisutni u Soluni i okolini stotinama godina pre Turaka, barem od 6 veka. Zašto nikome ne pada na pamet da je Solun, kao i Solin reč slovenskog porekla od reči "Sol" tj "so" jer su SOLANE postojale i u jednom i u drugom od pamtiveka. Zašto niko ne primećuje da je "Salona" možda iskrivljena slovenska reč za "solanu"?
2191 Dejan   10/04/2019
U Konstantinopolju a kasnije u Carigradu se govorio srpski jezik.Znači ne slovenački , slovenski ili ti neki drugi nego baš srpski . Drugog nije ni bilo. Kad neko kaže "slovenski" to je lukavo smišljeno da odvuče od imena SRPSKI . Takođe se govorio starogrčki i arapski. A turski ? Zašto istoričari i lingvisti ne kažu koliko je srpskih reči u turskom jeziku . MNOGOOOO ! Turski , ovakav kakav je , je zaživeo a i napravljen tek krajem 19 i početkom 20-og veka .Današnji grčki je takođe sa početka 20-og veka. Nađite negde pa vidite kako izgleda "Oče naš" na starogrčkom pa će vam sve biti jasno.
5443 User3   15/09/2023
Kao sto je neko vec rekao, u pitanju je verovatno solana pa je zbog toga i nazivana Solun...Ne znam koliko pametan trebas da budes da ovo povezes?!?!? P.s. Da ne spominjemo ogroman broj nasih toponima koji se nalaze svuda po Grckoj ili kako oni vise vole Jeleni tj. Hellens...


Najčitaniji tekstovi na našem sajtu